Pol' života drugujem sa muzikom,
dala mi je slavu, novce,
vodila me svijetom.
Voljeli smo oboje sve što nam je
pružao taj život u čizmama sa visokom petom.
Hej..
I dobio sam najviše, što može dati,
i ljubavnik sam bio hiljadama žena i
volio ih iskrenošću svetom, a voljele me
nisu, jer za njih sam bio samo zvijezda
u čizmama s visokom petom.
Nisam znao da muzika je borba u kojoj
se okruto otkidaju glave,
u kojoj svak' za sebe svoju bitku bije,
u kojoj čak i lošeg ratnika pobjednikom
slave.
Jer bilo nas je mnogo dobrih u vrijeme Dinamita
kad svirali smo iskreno i bili sretni kad za
muziku sve smo žrtvovali,
a danas su rijetki što ostali su isti i koji
se nisu jeftino prodali.
Hej..
Danas su najbolji oni što prodaju najviše ploča,
nije važna muzika, danas svira gitara da zaradi
što vise para, nema više muzičara,
danas svira gitara da zaradi što više para,
sve je manje muzičara.
Pol' života drugujem sa muzikom,
dala mi je slavu, novce,
vodila me svijetom.
A danas više ne znam dal' volim il'
mrzim taj život u čizmama sa visokom petom.
Jel' kad skinem ćizme i vratim se na scenu
gdje žive obični i meni nekad slični ljudi,
tad pozornicu mrzim i tad mi se čini da
lažno i prolazno to što nam nudi.
A ja tko istinu znam, uvijek zaboravim nju
kad zasja pozornica svijetlom,
i tad uzmem gitaru i zapjevam pjesmu
staru o životu u čizmama s' visokom petom.
Kad sam bio mali, roditelji su mi gitaru dali,
da iz sastavnog sviram ljudima i da idem
po svijetu cestama,
sviram ljudima po selima i gradovima,
svuda gdje me slušat hoće.
I tad uzmem gitaru kad me srce peče,
kad me kidaju boli, kad me žena ne
voli..
dala mi je slavu, novce,
vodila me svijetom.
Voljeli smo oboje sve što nam je
pružao taj život u čizmama sa visokom petom.
Hej..
I dobio sam najviše, što može dati,
i ljubavnik sam bio hiljadama žena i
volio ih iskrenošću svetom, a voljele me
nisu, jer za njih sam bio samo zvijezda
u čizmama s visokom petom.
Nisam znao da muzika je borba u kojoj
se okruto otkidaju glave,
u kojoj svak' za sebe svoju bitku bije,
u kojoj čak i lošeg ratnika pobjednikom
slave.
Jer bilo nas je mnogo dobrih u vrijeme Dinamita
kad svirali smo iskreno i bili sretni kad za
muziku sve smo žrtvovali,
a danas su rijetki što ostali su isti i koji
se nisu jeftino prodali.
Hej..
Danas su najbolji oni što prodaju najviše ploča,
nije važna muzika, danas svira gitara da zaradi
što vise para, nema više muzičara,
danas svira gitara da zaradi što više para,
sve je manje muzičara.
Pol' života drugujem sa muzikom,
dala mi je slavu, novce,
vodila me svijetom.
A danas više ne znam dal' volim il'
mrzim taj život u čizmama sa visokom petom.
Jel' kad skinem ćizme i vratim se na scenu
gdje žive obični i meni nekad slični ljudi,
tad pozornicu mrzim i tad mi se čini da
lažno i prolazno to što nam nudi.
A ja tko istinu znam, uvijek zaboravim nju
kad zasja pozornica svijetlom,
i tad uzmem gitaru i zapjevam pjesmu
staru o životu u čizmama s' visokom petom.
Kad sam bio mali, roditelji su mi gitaru dali,
da iz sastavnog sviram ljudima i da idem
po svijetu cestama,
sviram ljudima po selima i gradovima,
svuda gdje me slušat hoće.
I tad uzmem gitaru kad me srce peče,
kad me kidaju boli, kad me žena ne
voli..